Iskorištenost zemljišta
Poljoprivredno zemljište, posebno obradivo poljoprivredno zemljište u poslijeratnom periodu se koristi simbolično, tako da od ukupne površine oranica 1.209,0 ha tek na oko 100 ha zastupljeni su usjevi povrtnog bilja i žitarica. Ostalo obradivo poljoprivredno zemljište koristi se za košnju prirodnog ili zasijanog travnjaka, te za ispašu sitne i krupne stoke.
Dosadašnji način korištenja ovih površina na ekstenzivan, tradicionalan način, odražava se na prinos zastupljenih kultura tako da imamo situaciju da je prinos krompira u prosjeku 2 puta manji u odnosu na bliže okruženje ili 3-4 puta manji u odnosu na Evropsko okruženje. Međutim, ovakav vid poljoprivredne proizvodnje, gdje je u procesu proizvodnje upotreba hemijskih sredstava i vještačkih đubriva minimalna, ima svoju pozitivnu stranu koja se manifestuje u očuvanju prirodnih svojstava zemljišta, bez prisutnosti ostataka pesticida, teških metala ili drugih hemikalija koja predstavljaju kontaminiranost zemljišta. Ovo je jedan bitan faktor jer na zemljištu sa prirodnim neizjenjenim svojstvima i okruženju bez prisutnosti spoljnih izvora kontaminacije zemlje, vode i zraka, postoje idealni uvjeti za proizvodnju ekološke hrane.
Ovakav vid proizvodnje proizvodnje predstavlja perspektivu poljoprivrede općine, jer nam je jasno da je zemljište ograničavajući faktor za intenzivnu proizvodnju konvencionalnog karaktera i da nije moguće bilo kojim agrotehničkim mjerama tražiti približavanje prinosa, koji će u konvencionalnom smislu biti kurentan. Znači, osnovne prednosti proizvodnog prostora općine su velike proizvodne površine, apsolutno čisto i nezagađeno zemljište, kvalitetna infrastruktura. Nedostatci proizvodnog područja odnose se uglavnom na usitnjenost, dok se na ostale interne slabosti ( nedostatak tradicije za tržnom proizvodnjom, nepovoljna starosna struktura itd ) može pozitivno uticati podrško u implementaciji proizvodnih programa.
Nivo poljoprivredne proizvodnje
.JPG)
Jedan od esencijalnih elemenata za razvoj i osiguranje prihoda porodicama je agrikultura. Većina gazdinstava površinski su relativno mala. Prosječna površina poljoprivrednog gazdinstva iznosi 0,12 ha gdje su parcele rascjepkane a što karakteristika prosječnog gazdinstva u BiH, tako da uz nedostatak tehnoloških i finansijskih resursa predstavlja smetnju stanovnišvu da se profesionalno bavi obradom zemljišta. Velika većina poljoprivrednih proizvoda koristi se za lične potrebe.
Stočarska proizvodnja u odnosu na resurse kojima općina raspolaže je simbolično razvijena tako da se trenutno uzgaja tek oko 9000 ovaca, 520 muznih krava i 116 koza. Velike površine kvalitetnih pašnjaka planina Treskavice, Bjelašnice, Jahorine i Visočice pružaju idealne uvjete za uzgoj i do 30000 ovaca, dok obradive površine poljoprivrednog zemljišta pružaju mogućnost uspostave više farmi muznih krava. Trenutno je proizvodnja u oblasti ovčarstva usmjerena na proizvodnju mesa i to u obliku mladih jagnjadi za Sarajevsko tržište.
U oblasti govedarstva neophodno je investiranje u seoska imanja u cilju njihovog osposobljavanja za proizvodnju mlijeka za potrebe prerađivačkih kapaciteta na području Sarajeva.
Prirodni uvjeti za biljnu proizvodnju na području općine Trnovo kao i u cijeloj BiH nisu naročito povoljni. To se posebno ogleda u nepovoljnim klimatskim uvjetima, nepovoljnom reljefu te relativno niskoj plodnosti zemljišta.Međutim, i pored navedenih nepovoljnih faktora,postoje realne mogućnosti za razvoj ratarske proizvodnje većeg obima nego što je zastupljena u 2005 godini:
- žita ...................................... 15 ha,
- povrće.................................. 55 ha,
- heljda ....................................4 ha,
- stočno krmno bilje .............. 15 ha
Prema našim prognozama do 2010. godine poljoprivredna proizvodnja budućih robnih proizvođača općine usmjeriti će se na:
- 70 % proizvodnja poljoprivrednih sirovina za prehrambenu industriju Kantona Sarajevo,
- 10 % proizvodnja za tržište BiH,
- 5 % proizvodnja za izvoz ( ljkeovito bilje, maline i med ),
- 15 % proizvodnja za tržište.
Stočarstvo
Stanje u ovčarskoj proizvodnji je zadovoljavajuće iako se kao proizvod koristi samo meso u obliku mladih jagnjadi, pa je kapacitet korištenja u ovoj oblasti nešto više od 50 % ukupnog potencijala. Osnovni cilj u ovčarstvu mogao bi se posmatrati u snažnoj zastupljenosti pasmine ovce Travničkog soja.
Stanje u govedarskoj proizvodnji nije zadovoljavajuće. Obnova stočnog fonda ( krava ) bila je prema pasminskoj orijentaciji pogrešna, tako da su zbog nemogućnosti adekvatne ishrane, ambijentalnih uvjeta, visokoproduktivna grla simentalske pasmine su poništila svoje genetske mogućnosti.
Problemi u proizvodnji, prije svega mlijeka, bio je u nezainteresovanosti proizvođača za robnom proizvodnjom iz više razloga:
- nije bilo mogućnosti za plasman mlijeka ( ovaj problem je prevazićen pokretanjem otkupa mlijeka putem Zemljoradničke zadruge ),
- mogućnost kreditiranja otežana i nepovoljna,
Cilj u govedarskoj proizvodnji je:
- u potpunosti izmijeniti pasminski sastav goveda,
- pokrenuti ( 2-3 ) «repro-centra» za proces proizvodnje gravidnih junica,
- uspostaviti robne proizvođače,
- certificirati proizvodnju mlijeka i mesa u cilju zadovoljenja potreba lokalnog tržišta,
- kod robnih proizvođača finansijskim inputom podsticati izgradnju silažnih objekata,
- uspostaviti čvrste ugovorne odnose sa industrijom mlijeka.
Obradivo i neobradivo zemljište
Najveći dio poljoprivrednih površina na području općine trnutno je neiskorišten ili se ne koristi na adekvatan način. Od 1.209 ha oranica, obradivog zemljišta kojim općina raspolaže, obrađuje se, odnosno zasijava se tek oko 100 ha površina kulturama povrtnog bilja ili žitaricama. Livade ( ukupna površina 4.237 ha ) kao obradivo poljoprivredno zemljište i pašnjaci ( ukupna površina 6.848 ha ) se takođe djelimično koriste, a one koje se koriste to je na ekstenzivan način i to košnjom prirodnog travnjaka i ispašom stoke. Ne poduzimaju se agrotehničke mjere da bi se stanje ovih poljoprivrednih površina popravilo. Iz navedenih pokazatelja o stepenu korištenja poljoprivrednog zemljišta uviđamo koji su potencijale kojima općina raspolaže a koji su još neiskorišteni, odnosno uviđamo mogućnosti kojima općina raspolaže a koji se mogu staviti u funkciju razvoja poljoprivrede i uopće privrede općine.
Najzastupljenije poljoprivredne kulture na području općine
Preduslov biljne proizvodnje je prostor – poljoprivredno zemljište, njegove veličine i kvalitet. Na osnovu zemljišno-klimatskih uvjeta nekog podneblja i potreba pojedinih poljoprivrednih kultura za određenim agroekološkim uvjetima, vrši se prirodna selekcija i struktura biljne proizvodnje određenog područja. Imajući u vidu nadmorsku visinu, klimu, zemljišne specifičnosti i druge karakteristike područja općine Trnovo, sužen je broj kultura koji se uspješno i racionalno mogu uzgajati na ovom području. Najzastupljenija kultura je krompir, povrtna biljka koja je tradicionajlno najprisutnija na ovom podneblju. Ova kultura zauzima i preko 50% sjetvenih površina. Međutim, obim proizvodnje i ove najzastupljenije kulture nema karakter robne proizvodnje, tako da se skoro sva proizvodnja koristi za lične potrebe domaćinstava. Od povrtnih kultura još su zastupljene lukovičasto povrće i kupusnjače te salata, mrkva, špinat, cvekla i dr. Površine pod žitariccama, a koje koje sibolično zastupljene, iz godine u godinu se smanjuju. Od žitarica jedino se hejda sve više uzgaja na ovom području. Ova kultura se u poslednje vrijeme sve više je tražena kao ljekovita biljka tako da je u prošloj 2005. godinu bilo je zasijano oko 4 ha ove kulture.
