Utorak, Februar 28, 2017 05:12
Početna / Infrastruktura

Infrastruktura

Saobraćajna infrastruktura

Ceste

hp photosmart 720Na prostoru Općine Trnovo nalazi se oko 150 km puteva različitih kategorija. Dobar dio putne mreže na teritoriji Općine Trnovo izgrađen je u poslijeratnom periodu. Kroz Općinu Trnovo prolazi magistralni put M18 koji povezuje Sarajevo, Trnovo, Kalinovik i Foču i magistralni put M 18/1 koji povezuje Garež-Delijaš-Ustikolina.
Pored magistralne saobraćajnice, na Općini Trnovo postoje dva regionalna putna pravca od vitalnog značaja za Općinu Trnovo: Krupac-Bjelašnica-Šabići-Sinanovići; Gornja Grkarica-Dejčići-Pendičići. Ove dvije saobraćajnice sa magistralnom cestom povezuju većinu naseljenih mjesta.

Također, može se konstatovati da je u proteklom periodu 1996-2009. godina izgrađena lokalna putna mreža koja povezuje naseljena mjesta sa glavnim saobraćajnicama na teritoriji Općine Trnovo.

Vodosnabdjevanje i otpadne vode

Vodosnabdjevanje

Općina Trnovo raspolaže značajnim vodenim bogastvom (jezera, rijeke, potoci i izvori).
Značajno je napomenuti da rijeke koje izviru na ovoj Općini su vododijelnicom podijeljene na dva sliva, i to Rakitnica sa svojim pritokama Jadranskom slivu, dok Željeznica sa pritokama slivu rijeke Save.
Provedbeno planskim dokumentima ovaj prostor je rezerviran za snabdijevanje grada Sarajeva pitkom vodom. Planskim dokumentima predviđena je izgradnja akumulacija Bijele i Crne rijeke, a prostor Igmana, Bjelašnice sa kanjonom Rakitnice je također zaštićena zona. Akumulacija Crna Rijeka bi imala ukupnu zapreminu oko 62.3 hm3 i površinskom akumulacijom od 224 ha. Turbine koje će se koristiti za proizvodnju električne energije bi prosječno davale oko 11.35 x 106 kwh godišnje. Ovom akumulacijom bi se djelimično potopila vikendaška naselja (oko 25 vikendica), dio saobraćajnice Sarajevo – Goražde i dio zemljišta koje se može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, mjesne objekte elektrovodova, vodovoda, PTT-a i jedno groblje.
izvoristeU dosadašnjim ispitivanjima i analizama kvaliteta voda na području Općine Trnovo može se zaključiti da se vode svrstavaju u I, odnosno u II klasu.
Vode I klase su vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju mogu koristiti za piće i u prehrambenoj industriji, a površinske vode za gajenje plemenitih vrsta salmonidne ribe.
Vode II klase su vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrijebiti za kupanje i rekreaciju za sportove na vodi, za gajenje ciprinidnih vrsta ribe, ili koje se uz uobičajene metode tretmana mogu upotrijebiti za piće i u prehrambenoj industriji.
Ako se uzme u obzir ova činjenica može se sa sigurnošću reći da građani Općine Trnovo koriste zdravu i čistu vodu.
Snabdijevanje građana vodom riješeno je preko gradskih vodovoda u urbanom dijelu Trnova, Igmana i Bjelašnice, te dijelom i naseljena mjesta u Kijevu (oko 50%), dok su ostala sela i zaseoci vodosnabdijevanje riješili kaptiranjem izvora i izgradnjom lokalnih seoskih vodovoda.

Otpadne vode

Zagađivači koji utiču na kvalitet voda u Općini se mogu podijeliti u dvije podgrupe: koncentrisani i rasuti ili disperzioni. Koncentrisana zagađenja prvenstveno potiču od naselja raspoređenih po slivnim područjima rijeka ili kao proizvod privredne djelatnosti stanovništva. Otpadne vode se uglavnom mogu klasifikovati na otpadne vode stanovništva, otpadne vode od uzgoja stoke i otpadne vode industrije. U ovom momentu glavni zagađivači voda u Općini Trnovo su otpadne vode stanovništva (fekalije ) i otpadne vode od uzgoja stoke.
U kategoriju rasutih zagađivača se svrstavaju svi oni izvori zagađenja koji se emitiraju preko široke površine i na taj način negativno utiču na kvalitet površinskih voda. Pod prirodnim rasutim zagađenjem podrazumijeva se unos površinskog sloja zemljišta koje zajedno sa ostalim organskim materijama spiranjem dolazi do vodotoka. Druga vrsta rasutog zagađenja uglavnom potiče od mnoštva individualnih domaćinstava raspoređenom po slivnom području, otpadnih voda od uzgoja stoke, kao i od spiranja poljoprivrednih površina na kojima se primjenjuju vještačka đubriva. Na osnovu dosadašnjih analiza udio koncentrisanih i rasutih zagađivača je ujednačen.
Pored pobrojanih zagađivača bitno je pomenuti i zagađenja koja nastaju od izgrađenih saobraćajnica koja se pružaju uz navedene vodotoke. Uticaji se ogledaju kroz spiranje saobraćajnica usljed padavina i unosom ulja i masti u korita rijeka. Drugi uticaj se ogleda indirektno kroz povećanje inteziteta saobraćaja i unosa olova i sumpora. Treći mogući utjecaj se može javiti putem incidentnog zagađenja kroz saobraćajne nesreće vozila koja prevoze opasne materije. Ove posljedice, na kvalitet voda, mogu biti katastrofalne.

Sistem kanalizacije

Na osnovu izvođenja projekata zaštite izvorišta u Općini Trnovo pristupilo se izradi Projektne dokumentacije kanalizacionih sistema za naseljena mjesta.
Trenutno pored Bjelašnice, Igmana i urbanog dijela Trnova izgrađene su ili su u izgradnji kanalizacije za naseljena mjesta Sinanoviće, Pervize, Rakitnicu, Šabiće, Dejčiće, Ostojiće. Dujmoviće, Trebečaj, Gračanicu, Pendičiće, Godinju, Delijaš, Pomenoviće, Karovići i Durakoviće.
Jedan od prioriteta u narednom periodu je izrada projektne dokumentacije i zaštite kanalizacionih sistema na cjelokupnom prostoru Općine Trnovo kao i postavljanje postrojenja za tretman otpadnih voda.
Rekonstrukcija postrojenja za tretman otpadnih voda u Općini Trnovo je takođe izuzetno bitan projekat u cilju zaštite rijeke Željeznice,a njegova realizacija se očekuje u 2009. godini.

Ukljanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom

Prikupljanje i odvoz otpadaka vrši se prema operativnom planu održavanja čistoće na području Općine Trnovo, koji svake godine utvrđuje komunalno preduzeće KJKP “RAD”, najkasnije do kraja tekuće godine za narednu godinu po članu 9. Zakona o komunalnoj čistoći.
Na području Općine Trnovo usluge prikupljanja otpada koristi oko 700 domaćinstava, 34 poslovna objekta, veći broj vikendica, kao i privremenih poslovnih objekata u zimskom periodu. U toku ove godine na platou Bjelašnice izgrađen je veći broj ugostiteljsko-turističkih objekata u sklopu projekta “Bjelašnica I”, tako da se očekuje veći obim poslova u nadležnosti KJKP «RAD».
Na području Općine Trnovo prikupljanje odpada se vrši sljedećim posudama:
  •      kontejner 1100 l                  81 kom.
  •      korpa 5m3                            10 kom.
  •      korpa 18m3                            1 kom.
  •      kontejner presa 18m3          1 kom.
  •      PVC kante 100 l                    2 kom.
  •      korpice 7 l                              2 kom.
Prikupljanje i odvoz otadaka na području Općine Trnovo vrši se u prvoj smjeni (7h – 14h ) tokom cijele godine.
nisezak 003
Prema operativnom planu kontejneri 1100 l (tkz. hajfiši) se prazne jedanput sedmično, dok se ostale posude većih zapremina prazne po potrebi, a to je u prosjeku jednom sedmično.
Prikupljanje i odvoz kabastog otpada vrši se u toku organiziranih akcija dva puta godišnje, u proljeće i jesen. U toku akcije 2005. godine prikupljeno je oko 45 tona kabastog otpada.
 
Na području Općine Trnovo ručno čišćenje javnih površina se obavlja na području Bjelašnice i Igmana (na dijelu koji koriste izletnici uključujuči i zelene površine), platou oko zgrade Općine Trnovo, te urbanim dijelovima naselja: Šabići, Dejčići, Delijaš i Trnovo. Učestalost čišćenja je od jedanput sedmično u Šabićima do četiri puta sedmično u Delijašu.
Pranje javnih površina se obavlja na području kod Općine Trnovo i na platou Bjelašnice ispred hotela «Maršal«.
Na području Općine Trnovo svakodnevno rade dva eko-redara koji najčešće patroliraju na platou Igmana i Bjelašnice radi velikog broja izletnika. Također, po pozivu građana na eko telefon broj 66 00 00 dolaze na lice mjesta, te interveniraju u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Sistem snabdjevanja električnom energijom

Tokom rata je došlo do znatnog oštećenja i na vodovima elektro mreže na cijelom području Općine. Prije rata su sva naseljena mjesta na području općine bila elektrificirana.
Velika površina Općine, velike dužine mreža sa velikim uporištima i relativno mala potrošnja su stvarale velike poteškoće pri održavanju mreže i modernizaciji.
Od ukupno 56 naseljenih mjesta na području općine 19 naseljeno mjesto još nije uvezano elektro mrežu

Sva rekonstruisana naseljena mjesta u ovom momentu imaju javnu rasvjetu, a u 2006.g je urađena projektna dokumentacija po kojoj  se izvršilo proširenje javne rasvjete.hp photosmart 720

U 2009. godini po planu elektrodistribucije Sarajevo izgradit će se visoko i nisko naponska mreža za naselj Balbašići, Krsmanići, Zagor, Zabojska, Slaljevići, Mađari, Obla Brda. Takođe, će se postavljanje UKB kabla na potezu Dejčići – Bare – Dujmović, Trebećaj, Pendičići – Trnovo, Rijaka – Grebak i Šabići – Slatina -Sinanovići.

Planom je predviđeno postavljanje novih trafostanica u naseljima Lukavac, Ostojići, Obla Brda, Kisjelice.

Telekomunikacije

Od objekata PTT saobraćaja izgrađene su dvije pošte i pet zasebnih automatskih centrala.
Na teritoriji Općine Trnovo su postavljeni optički telekomunikacioni kablovi. Na ovom prostoru nalaze se dvije lokalne pošte, u sastavu kojih se nalazi pet modernih telefonskih centrala. Oko 90% svih trnovskih naselja je povezano PTT mrežom. 90% teritorija je pokriveno GSM signalom. Pokrivenost Općine TV i radio signalom je veoma loša, ali su u toku aktivnosti postavljanja radio predajnika na općinskom teritoriju.
Glavni problem loših telekomunikacija su mali broj stanovnika i konfiguracije terena.

U Trnovu se ne izdaju nijedne lokalne novine, dok štampa svakodnevno dolazi iz Sarajeva. Poslije rata je postojala radio stanica Trnovo, ali je ona prestala sa radom zbog slabog programa i finansijkih problema.

Na Ratu je postavljen TV  i GSM odašiljać koji omogućava pokrivenost TV i GSM signalom Mjesnu zajednicu Delijaš, a na Orlovcu je postavljne TV i GSM odašiljać za signal u Mjesnoj zajednici Šabići. U narednom periodu bi bilo potrebno postaviti još TV i GSM odašiljaća kako bi čitav prostor Općine Trnovo bio pokriven TV i GSM signalom.

Industrijska infrastruktura

Izgrađeni, do tada, privredni kapaciteti predstavljaju ono što je u mirnodopskom periodu stvoreno kao materijalna osnova za život i rad stanovništva na ovom području. Do 1991 godine podignuti su značajni privredni i vanprivredni kapaciteti. Izgrađena je solidna podloga za budući razvoj Općine.
Agresija na Bosnu i Hercegovinu i četverogodišnji rat su prouzrokovali ne samo razaranja i uništavanja dugo stvaranih materijalnih privrednih dobara nego su promijenili uspostavom mirovnog sporazuma odnosno podjelom Općine međuentitetskom linijom i formiranjem dviju lokalnih uprava, odnose i tokove kako u privrednom tako i u društvenom životu, kako na ovom lokalitetu, tako i šire.
1992. godine Općina Trnovo je imala osam industrijskih kompleksa i fabrika koji su zapošljavali većinu stanovnika u regiji. „Predionica i Tkaonica Trnovo“, Drvno–prerađivaćka fabrika „Orah“, FAMOS – industrijski komoleks za proizvodnju motora i mjenjača, kao i mnoge druge drvno prerađivačke firme su predstavljale najvažnije industrijske pogone u regiji. Ovi poslovni subjekti su 1992. godine zapošljvali oko 1900 radnika različitih profila.

Danas ovi industrijski kapaciteti nisu u funkciji i svi se nalaze u Opštini Trnovo koja je u sastavu drugog entiteta RS-a. Trenutno u Općini Trnovo ne postoje industrijski pogoni ili tvornice u funkciji.