Utorak, Februar 28, 2017 05:07
Početna / Poljoprivreda

Poljoprivreda

Poljoprivreda na području općine Trnovo pretrpjela je velike štete u periodu 1992-1995. Zbog okolnosti koje su se desile u proteklim 90-im godinama, sva imovina je bila napuštena, te uslijed toga je došlo do zapuštenosti velikih površina posjeda, ali se to postepeno normalizuje. U poslijeratnoj obnovi poljoprivrede pristupilo se revitalizaciji poljoprivrednih gazdinstava tako što je putem povoljnih kreditnih linija poljoprivrednicima omogućena nabavka muznih krava, ovaca i poljoprivrednih mašina. Na ovaj način u više realizovanih Programa nabavljeno je oko 430 grla junica simentalske pasmine, oko 500 grla ovaca i 40 komada poljoprivrednih mašina. Ujedno je Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, sredstvima obezbijeđenim od EU, dodijelilo Zemljoradničkoj zadruzi “Trnovo” na korištenje paket poljoprivredne mehanizacije koji se sastoji od pet traktora sa odgovarajućim priključnim mašinama. Ova zadruga je pravno prestala da postoji, dok su navedene mašine na korištenju kod poljoprivrednika koji su ih prvobitno i zadužili. Na području Općine ne postoje veliki privredni kapaciteti koji u osnovi svoje djelatnosti imaju poljoprivredu, već se istom uglavnom bave individualni poljoprivrednici a poljoprivredna proizvodnja svedena je na vlastite potrebe, dok se veoma male količine proizvode za tržište.

U poslijeratnom periodu programi podrške za pokretanje poljoprivredne proizvodnje koji su realizirani od strane nadležnih institucija vlasti, mogu se okarakterisati kao socijalni programi, jer je poljoprivrednicima – povratnicima na područje općine Trnovo, omogućena nabavka najneophodnijih sredstava za pokretanje poljoprivredne proizvodnje (1-2 grla krava i poljoprivredna mašina) a koja je imala za cilj da se osigura osnovna egzistencija povratnika.

Progresivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje nastaje kada određeni poljoprivredni proizvođači prerastaju u robne proizvođače i kada nadležne institucije daju podršku poljoprivrednicima koji su dostigli određeni nivo proizvodnje, tj. koji su prerasli u robne proizvođače. Na svim nivoima vlasti (Federalnoj, Kantonalnoj i Općinskoj) donešeni su Programi podsticajnih mjera za poljoprivredu. Na nivou Federalne vlasti donešen je zakon o podsticajima kojima je za dugoročni period riješeno pitanje podsticaja. Kanton je u formi Odluke definisao ovu materiju. Općina Trnovo je u 2003. godini prvi put donijela program podsticajnih mjera za navedenu godinu u skladu sa definisanim kriterijima Programa podsticajnih mjera u navedenoj godini poljoprivrednicima koji su postigli određeni nivo poljoprivredne proizvodnje raspodijeljeno je cca 25.000,00 KM. Navedenim podsticajima postiže se višestruki pozitivni efekti na poljoprivrednu proizvodnju, gdje pored direktne materijalne podrške poljoprivrednoj proizvodnji, daje se moralna podrška “ozbiljnim” poljoprivrednim proizvođačima.

Bitan problem koji je kontinuirano prisutan u oblasti poljoprivrede je nepostojanje organizovanog otkupa viška poljoprivrednih proizvoda; mesa, mlijeka, povrtnih kultura i sl. U više navrata pokušavao se riješiti navedeni problem na način da se da podrška subjektu koji bi bio nosilac navedenih aktivnosti, pa je s tim ciljem pružana podrška osnivanju i radu zemljoradničke zadruge.

U 2010. godini Odlukom Općinskog vijeća Trnovo potpisan je ugovor sa agencijom za razvoj SERDA sa kojom je dogovoreno ulaganje iznosa od 30.000,00 KM kao depozitna sredstva koja su sa pratećom bankom uvećana višestruko i stavljena na raspolaganje poljoprivrednicima sa područja općine Trnovo, kao kreditna, pod povoljnim uslovima, sa mogućnošću regresiranja kamate od strane Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo FBiH. Cjelokupna aktivnost odvijala se u okviru kreditno garantnog fonda čiji su korisnici i poljoprivrednici sa područja drugih općina Kantona Sarajevo, ovisno o novčanim sredstvima koje su općine udružile kao depozitna. Ovakav način ulaganja novčanih sredstava u primarnu poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi podržati i u narednom periodu. Kreditna sredstva korištena su za proširenje osnovnog stada, za rekonstrukciju i izgradnju objekata za držanje životinja i za obnovu i kupovinu nove poljoprivredne mehanizacije.

Upisom u Registar poljoprivrednih gospodarstava/gazdinstava evidentiraju se ljudski potencijali, zemljište i životinje. Upis u registre je dobrovoljan, uz napomenu da samo registrirani imaju pravo podnositi zahtjeve za novčane poticaje i druge oblike potpore u poljoprivredi.

Pokazatelji Jedinica mjere Količina
Nadmorska visina općine m od 600 do 2.087
Ukupna površina općine km2 338,4
Ukupne poljoprivredne površine ha 12.373
Ukupan broj stanovnika lica 2.495
Ukupan broj stanovnika koji žive od poljoprivrede % 80
Ukupan broj seoskih domaćinstava domaćinstava 565
Prosječan broj članova domaćinstva lica 3
Prosječna zemljišna veličina posjeda ha 0,12
Ukupan broj goveda grla 481
Ukupan broj ovaca grla 8.218
Ukupan broj pčelinjih društava Pčelinja društ. 467
Ukupan broj peradi grla 2.882
Broj farmi sa govedima ( 3 I više grla ) Farmi 50
Broj farmi sa ovcama ( 80 I više grla ) Farmi 50
Prosječan broj ovaca po farmi Grla 90
Prosječan prinos žitarica Tona /ha 2,4
Prosječan prinos krompira Tona/ha 9

 Uvođenjem registracije poljoprivrednih gospodarstava/gazdinstava počinje reforma poljoprivredne politike kojom će se postići temeljite promjene u odnosu na prijašnji sustav potpora u poljoprivredi. To će biti urađeno kako bi dobili što kvalitetniju bazu podataka, izbjegli  svaki vid improvizacije, i u idućem trogodišnjem razdoblju mogli što kvalitetnije planirati smjernice razvoja poljoprivredne proizvodnje. Registracijom se stavlja naglasak na konkretniju proizvodnju, primjereniji životni standard  poljoprivrednika i očuvanje seoskog prostora. Sustav registracije i održavanja podataka je usklađen na čitavom teritoriju BiH i mora zadovoljiti zahtjeve Europske Unije. U registrima će se voditi isti podaci. Time će biti osigurano kvalitetno praćenje, nadzor i izvještavanje za državnu razinu.

Na području Kantona Sarajevo postoje značajni kapaciteti prehrambene industrije koji koriste poljoprivredne sirovine kakve se mogu proizvoditi na području općine Trnovo. Osim toga  Sarajevo je najveći potrošač i najjače tržište poljoprivrednih proizvoda, a blizina općine Trnovo ostavlja mogućnost lakšeg plasmana poljoprivrednih proizvoda na njegovom tržištu, a time i veću konkurentnost proizvoda u odnosu na one iz udaljenijih područja BiH i iz regiona.

U okviru kantonalnih i lokalnih razvojnih dokumenata, usvojenih u posljednjih nekoliko godina, razvoj poljoprivrede komplementarno sa turizmom prepoznat je kao prioritet u cilju postizanja održivog razvoja kako Kantona tako i općine Trnovo.

Struktura poljoprivrednih površina

Poljoprivredno zemljište, posebno obradivo poljoprivredno zemljište u poslijeratnom periodu se koristi simbolično, tako da od ukupne površine oranica od 1.209,0 ha, samo su na oko 120 ha zastupljeni usjevi povrtnog bilja i žitarica.

Ostalo obradivo poljoprivredno zemljište koristi se za košnju prirodnog travnjaka, te za ispašu sitne i krupne stoke. Način korištenja ovih površina je ekstezivan. Ovakav vid zastupljene poljoprivrede ima za rezultat relativno nizak prinos zastupljenih kultura. Međutim, u poljoprivrednoj proizvodnji ekstenzivnog tipa, u kojoj se tradicionalno ne koriste hemijska sredstva niti mineralna đubriva, ima i svoje pozitivne strane koje se manifestuju u očuvanju prirodnih svojstava zemljišta. Ovo je jedan bitan faktor jer zemljište sa ovakvim svojstvima predstavlja osnovu za organsku poljoprivrednu proizvodnju. Ovakav vid poljoprivredne proizvodnje treba da predstavlja perspektivu poljoprivrede Općine, jer intenzivnom poljoprivredom konvenkcionalnog karaktera u agro-ekološkim uvjetima područja općine Trnovo nije moguće bilo kojim agrotehničkim mjerama ostvariti prinose koji će u komercijalnom smislu biti konkurentni. Nedostaci proizvodnog područja odnose se uglavnom na usitnjenost posjeda, nedostatak tradicije za tržnom proizvodnjom, nepovoljnom starosnom strukturom stanovništva i sl.
Izneseni  podaci ne ukazuju da oranične površine nisu osnov za proizvodnju prihvatljivih količina biljnih vrsta koje se mogu ponuditi tržištu, jer je bitno da su potpuno nezagađene što je podloga za proizvodnju bez upotrebe kemikalija, sa plasmanom u „organskoj-eko“ proizvodnji.
Bez valjane agropedološke analize i stvaranja baze podataka putem agropedoloških karata nemože se planirati ozbiljnija proizvodnja. Pokazatelji za livade i pašnjake ukazuju na dobru osnovu (uz odgovarajuće-savremene objekte) da poljoprivrednu djelatnost treba usmjeriti (pored ostalog) ka stočarstvu kao dominantnoj prozvodnji što na području općine Trnovo ima uspješnu tradiciju.

Površine pod «šumama» i nadalje ograničavaju realizaciju dobrih planova. Naime, znatne površine vode se kao šumsko zemljište mada na istima odavno nema šume, a to bi iziskivalo i određenu reviziju. Na ovaj način se lokalnoj zajednici ne ostavlja mogućnost kvalitetnog planiranja i dugoročnije realizacije za obimniju i kvalitetniju proizvodnju
Za intezivniju i obimniju djelatnost u poljoprivrednoj proizvodnji trenutna starosna struktura domaćinstava je nepovoljna. Izvjesna poboljšanja koja su najavljivana kroz sadržinu federalnih propisa koja su u toj oblasti stimulativnim mjerama možda mogla potaknuti povratak na selo i nadalje su simbolična, više deklarativna. Bez izdašne materijalne podrške, obimnijih promjena u fiskalnoj, poreskoj, socijalnoj sferi, nema bržeg i obuhvatnijeg povratka na sela, u protivnom u narednom periodu može se očekivati pad proizvodnje, a ovu konstataciju treba shvatiti ozbiljno kod planiranja.
Smanjenje finansijskih podsticajnih sredstava iz budžeta kantona Sarajevo odrazilo se i na smanjenje novčane mase koju koriste poljoprivredna domaćinstva  sa područja općine Trnovo što u ovoj godini predstavlja dodatni hendikep.
Specifičnosti  makroklimata ograničavaju  mogućnost izbora vremena sjetve što u uslovima intenzivnije proizvodnje predstavlja  smetnju, te nema prinosa ranih usjeva i voća.

Opremljenost i osposobljenost za poljoprivrednu proizvodnju

Opremljenost mehanizacijom – traktorima, priključcima i drugim radnim mašinama, od kojih su najzastupljeniji motokultivatori sa priključcima, još uvijek nije zadovoljavajuća, iako su u posljednjih desetak godina izvršena znatna ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju, a iz godine u godinu broj traktora i priključnih mašina se povećava.
Snabdjevenost raznim poljoprivrednim uređajima i opremom na gazdinstvima (aparati za mužu, laktofrizi i druga oprema) također nije zadovoljavajuća.
Kako bi se tehnološki unaprijedila gazdinstva potrebna su znatno veća i sopstvena ulaganja i podrška šire zajednice u modernizaciji poljoprivredne mehanizacije i opreme.
Savremena poljoprivredna proizvodnja traži proizvođače koji poznaju i primjenjuju nove i moderne tehnologije, pa otuda stručno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača daleko zaostaje za stvarnim potrebama poljoprivrede na području općine Trnovo.