Uvod
Općina Trnovo se nalazi oko 30 km jugostočno od Sarajeva oivičena vijencem kojeg čine planine Igman, Bjelašnica, Treskavica i Jahorina.
Prije rata, Općina je zauzimala površinu od 451 km2, dok je nakon Dejtonskog sporazuma, njena površina smanjena i sada iznosi 337 km2.
Na području Općine živi oko 2524 stanovnika u 56 naseljenih mjesta sela i zaseoka. Sva sela i naselja su mrežom lokalnih puteva povezana sa glavnim saobraćajnim pravcem M18 kojim se odvija vrlo živa komunikacija sa Sarajevom.
Privredne potencijalne općine činile su kapacitet za eksploataciju i preradu drveta - pilana "Šumarstvo - Treskavica" i "Šipad"-ova tvornica stolica, zatim "Famos"-ov pogon iz oblasti mašinske industrije. Tvornica prediva Trnovo uglavnom je okupljala raspoloživu žensku radnu snagu. Hoteli "Treskavica" i "Rajski do" sa svojom lijepom okolinom bili su poznata izletišta Sarajlija. Navedeni industrijski kapaciteti bili su nedovoljni da prihvate svo radno sposobno stanovništvo općine, te su se mnogi uglavnom mladi ljudi, orjentisali prema velikom gradskim tvornicama kao što su "Famos", "Energoinvest", "Unioninvest" i druge.
Uporedo sa razvojem industrije obrađivala su se i individualna poljoprivredna imanja. Polovina stanovništva, većinom seoskog, bavila se isključivo poljoprivredom. Stočarstvo je bilo vrlo razvijeno: stočni fond je brojao oko 3.000 muznih krava i oko 20.000 ovaca. Mlijeko i mliječni proizvodi svojom kvalitetom lahko su obezbjeđivali plasman na sarajevskom tržištu.
U poratnom periodu na cijelom području općine odvijaju se aktivnosti obnove postojećih i izgradnje novih infrastrukturnih i stambenih objekata, čime se stvaraju osnovni uvjeti za povratak izbjeglog i raseljenog stanovništva. Danas, kada se stanovništvo u značajnoj mjeri vratilo u svoje obnovljene domove, prioritetnim se nameće razvoj privrede.
U ovoj oblasti potenciraju se slijedeći pravci razvoja:
-
poljoprivreda, odnosno stočarstvo i zemljoradnja;
-
turizam, posebno zimski i seoski turizam;
-
proizvodnja "zdrave hrane", jer ovdje nema industrijskih kapaciteta koji zagađuju okolinu (ekološki čista sredina);
-
sakupljanje, otkup i prerada ljekovitog bilja, gljiva i šumskih plodova;
-
razvoj lovne privrede i razvoj ribolova.
U odsustvu industrijskih kapaciteta osnovna privredna grana je poljoprivreda. Postoje prirodni uvjeti za razvoj zemljoradnje i stočarstva, zatim za razvoj pčelarstva. Dakle, postoje svi preduvjeti za proizvodnju "zdrave hrane", jer nema industrijskih kapaciteta koji bi zagađivali okolinu.
Posebno treba istaći vodni potencijal trnovskog područja kojeg čine vode Željeznice i Rakitnice, zatim Crne i Bijele rijeke, te više jezera na Treskavici od kojih su najveća Veliko i Crno jezero.
Čistoća i kvalitet ovih voda pogodni su za uzgoj pastrmke, a dužinom cijelog riječnog toka nižu se prirodne uvale koje se sa malim finansijskim ulaganjima mogu pretvoriti u ribogojilišta. Planinski masiv Bjelašnice predstavlja vododjelnicu sa koje vode tekućice otiču prema dva različita sliva: Crnomorskom i Jadranskom slivu. Vode Željeznice, Crne i Bijele Rijeke teku prema Crnom moru, a Rakitnica se ulijeva u Neretvu čijim koritom otiče u Jadranskom more. Na svom putu provlači se živopisnim kanjonom dužine 20km čija netaknuta priroda predstavlja pravu turističku atrakciju za rijetke posjetioce.
Prirodne ljepote, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta i značajan vodni potencijal predstavljaju osnovu za razvoj turizma.
Čitav kompleks Bjelašnice, koje planovi obrađuju, tretira se kao jedna jedinstvena planinska stanica sa kompletnom turističkom ponudom tokom cijele godine, a koja omogućuje mnogostruke vrste turizma i turističke ponude: zimsko-sportski, rekreativni, edukativni, poslovni, kongresni, omladinski, ekskurzioni, zadovoljavanje raznih hobija, lovni turizam, planinarenje, alpinizam, speleologija, manifestacioni turizam, memorijalni, zdravstveni i dr.U skladu sa Regulacionim planom "Sportsko - rekreacionog područja Bjelašnica" urađen je Urbanistički projekat "Bjelašnica" - I faza. Ponuđenim urbanističkim rješenjem nastoji se maksimalno očuvati prirodni ambijent, zatim omogućiti ugodan smještaj i boravak za preko 2.000 gostiju u namjenskim objektima (hoteli, pansioni, apartmani, ...), te izgradnjom savremenih saobraćajnica približiti gostu postojeće skijaške staze. Projektom su obuhvaćeni i prateći sadržaj za vanpansionske potrebe. Ovim se želi izgraditi sportsko - rekreacioni i ugostiteljsko - turistički centar na području Bjelašnice koji će biti turistima zanimljiv i zimi i ljeti. Izgradnjom ovakvog centra stvaraju se preduvjeti za ponovno organiziranje Zimskih Olimpijskih igara na ovom prostoru.